Sukob interesa kako ga definira novi Zakon o javnoj nabavi

Novi Zakon o javnoj nabavi, koji je stupio na snagu 01.01.2017, donio je i određene novine u definiranju sukoba interesa. Osim što šire sagledava situaciju sukoba interesa, Zakon donosi i neke odredbe koje odgovornost za percipiranje sukoba interesa prebacuju čak i na stranu ponuditelja.

Zakonodavac je nastojanja oko sprječavanja sukoba interesa od strane naručitelja vezao uz pojedinca, a ne uz tijelo koje provodi nabavu, te uz percipirano i stvarano narušavanje nepristranosti.

Ako gledamo sukob interesa iz kuta ponuditelja, u čl. 254. ZJN zakonodavac je odredio kako se pojedini gospodarski subjekt može isključiti iz postupka ukoliko "…se sukob interesa … ne može učinkovito ukloniti drugim, manje drastičnim mjerama", naravno pod uvjetom da je taj uvjet naveo kao razlog isključenja u dokumentaciji o nabavi. No čak i tada, gospodarski subjekt koji bi trebao biti isključen radi postojanja sukoba interesa, sukladno čl. 255. Zakona o javnoj nabavi može javnom naručitelju dostaviti dokaze o mjerama koje je poduzeo kako bi dokazao svoju pouzdanost, bez obzira na postojanje relevantne osnove za isključenje.

Nadalje, sukladno čl. 259, javni naručitelj može odbaciti gospodarskog subjekta ukoliko utvrdi da "taj gospodarski subjekt ima sukobljene interese koji mogu negativno utjecati na izvršenje ugovora o javnoj nabavi". Ova osnova za odbacivanje gospodarskog subjekta nije dijelom dokazivanja pouzdanosti kao što je to osnova iz čl. 254, ali svaki naručitelj prilikom primjene ove osnove za isključivanje mora voditi računa o poštivanju osnovnih načela nabave, posebice proporcionalnosti.

Jasno je kako je pred sve institucije koje su obvezne provoditi javnu nabavu postavljen puno zahtjevniji posao u sprječavanju sukoba interesa nego što je to ranije bio slučaj. Javni naručitelji moraju paziti na osobne interese osoba koja provode nabavu jer u najširem smislu, interes označava usmjerenost pažnje prema onomu što odgovara vlastitim potrebama, težnjama, sklonostima te navikama što nije usko vezano samo uz materijalnu korist. Sada se u sprječavanju sukoba interesa zapravo radi o prizivu savjesti i računa se na etičnost i moralnost pojedinaca koji barataju sa preko 40 milijardi kuna javnih sredstava.

Potrebno je i uspostaviti procedure kojima će se osigurati prepoznavanje sukoba interesa kako bi se svim gospodarskim subjektima osigurao jednak tretman i jednake mogućnosti.

Za sprječavanje sukoba interesa, kako ga nalaže novi Zakon, još ne postoje jasne smjernice niti dobra praksa koja bi javnim naručiteljima pomogla u identificiranju i sprječavanju percipiranih i stvarnih sukoba interesa. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) također je prepoznala ovaj problem u širem kontekstu djelovanja javnih službenika, ne samo u dijelu javne nabave, te je dala niz preporuka i alata koji mogu pomoći pri smanjenju mogućnosti pojavljivanja sukoba interesa.

Izvor: javna-nabava.info